Ublažite energetsku krizu! Nova energetska politika EU-a može promicati razvoj skladištenja energije

Nedavna politička najava Europske unije mogla bi potaknuti tržište skladišta energije, ali također otkriva inherentne slabosti slobodnog tržišta električne energije, otkrio je analitičar.

Energija je bila istaknuta tema u govoru povjerenice Ursule von der Leyen o stanju Unije, koji je uslijedio nakon niza tržišnih intervencija koje je predložila Europska komisija i kasnijeg odobrenja Europskog parlamenta predloženog cilja RePowerEU od 45% obnovljive energije za 2030.

Prijedlog Europske komisije za privremene tržišne intervencije za ublažavanje energetske krize sadrži sljedeća tri aspekta.

Prvi aspekt je obvezni cilj smanjenja potrošnje električne energije od 5% tijekom vršnih sati. Drugi aspekt je ograničenje prihoda proizvođača energije s niskim troškovima proizvodnje (kao što su obnovljivi izvori energije i nuklearna energija) i ponovno ulaganje te dobiti u potporu ranjivim skupinama (skladištenje energije nije dio tih proizvođača). Treći je staviti kontrolu nad profitima naftnih i plinskih kompanija.

U Francuskoj, na primjer, Baschet je rekao da ako bi se ta sredstva punila i praznila dva puta dnevno (navečer i ujutro, poslijepodne i navečer), instalacija 3500MW/7000MWh pohrane energije bila bi dovoljna za postizanje 5% smanjenje emisija.

„Ove mjere moraju biti na snazi ​​od prosinca 2022. do kraja ožujka 2023., što znači da nemamo dovoljno vremena da ih primijenimo, a hoće li skladištenje energije imati koristi od njih ovisi o provedbi mjera svake zemlje za njihovo rješavanje .”

Dodao je da bismo mogli vidjeti neke stambene, komercijalne i industrijske korisnike kako instaliraju i koriste pohranu energije unutar tog vremenskog okvira kako bi smanjili svoju vršnu potražnju, ali utjecaj na cjelokupni elektroenergetski sustav bio bi zanemariv.

A važniji elementi najave EU-a nisu nužno same intervencije, već ono što one otkrivaju o energetskom tržištu u ovom trenutku, rekao je Baschet.

"Mislim da ovaj niz hitnih mjera otkriva ključnu slabost europskog slobodnog tržišta električne energije: investitori iz privatnog sektora donose odluke na temelju tržišnih cijena koje su vrlo promjenjive, pa stoga donose vrlo složene investicijske odluke."

„Ova vrsta poticaja za smanjenje ovisnosti o uvoznom plinu bila bi mnogo učinkovitija da je planirana unaprijed, s jasnim mehanizmima za kompenzaciju infrastrukture tijekom više godina (npr. poticanje C&I da smanji vršnu potrošnju energije tijekom sljedećih pet godina, a ne sljedećih četiri mjeseca).”

energetska kriza


Vrijeme objave: 28. rujna 2022